Informacije o EU

Europska unija (kratica EU) je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Za informacije o Europskoj uniji oslanjamo se uglavnom na vijesti koje pročitamo u novinama ili čujemo na radiju i televiziji. No u njima se znaju potkrasti i pogrešno protumačene činjenice, ponekad čak laži.

Europska unija regionalna je organizacija europskih država koja svojim članicama omogućuje ostvarenje zajedničkih ciljeva - uravnotežen gospodarski i društveni razvoj, visok stupanj zaposlenosti i zaštitu temeljnih prava i interesa njezinih građana.

Odgovor uvelike ovisi o samoj Hrvatskoj te o brzini kojom će ispunjavati uvjete za članstvo u Europskoj uniji. Kao i svaka država kandidatkinja, morat će pokazati da ispunjava uvjete za članstvo koji su definirani zaključcima iz Kopenhagena i Madrida (politički, ekonomski, pravni i administrativni kriteriji).

Pristupanje Europskoj uniji stvar je slobodne volje svake nacije - Hrvatska ne može biti prisiljena pridružiti se toj integraciji ukoliko su njezini građani protiv toga. Europska unija želi Hrvatsku u svome članstvu, ali konačnu odluku o tome donijet će hrvatski građani na referendumu.

To je jedan od najčešćih stereotipa. Činjenica je zapravo da će pristupanje Uniji Hrvatskoj pomoći da sačuva svoj identitet i kulturnu raznolikost - Europska unija poštuje raznolikost i promiče nacionalne identitete ne samo svojih država članica već i pojedinih regija (primjerice često se spominje da je Europska unija "jedinstvena u različitosti").

Bilo bi nemoguće za strance da kupe bilo koji dio hrvatskoga zemljišta. Vlada ima mogućnost naglasak staviti na davanje koncesija, a ne na prodaju. Kada se radi o privatnom vlasništvu, baš kao i u ostalim državama svijeta, odluka o tome komu će i pod kojim uvjetima prodati svoje vlasništvo uvijek ovisi o samom vlasniku nekretnine

Hrvatska je već posve liberalizirala trgovinu industrijskim proizvodima s državama Europske unije, te postupno liberalizira trgovinu poljoprivrednim proizvodima. To znači da se ne očekuje značajnija promjena razine hrvatskog uvoza iz država članica EU-a nakon pristupanja zemlje Uniji.

Kao najpotpunije integrirana politika EU-a, Zajednička poljoprivredna politika ima veliki udio u proračunu EU-a - trenutačno čak 36%. EU će uvesti poticaje za oživljavanje hrvatskog sela.

EU neće utjecati na proizvodnju domaćih proizvoda - poput primjerice dobro poznatih sira i vrhnja, domaćih kobasica, rakije itd.