Hrvatsku čeka naporna jesen u pregovorima s Europskom Unijom, u
kojoj će morati otvoriti preostalih 12 poglavlja, usvojiti 40-ak zakona
i pokazati Europskoj komisiji da je naučila kako povlačiti eure iz
pretpristupnih fondova.
Sve to znači da Hrvatsku, kako bi
pregovore završila do kraja 2009., čeka bjesomučan tempo. Budući da će
do kraja godine biti održane dvije međuvladine konferencije na kojima
se odlučuje o otvaranju poglavlja, to bi značilo da bi na svakoj
trebalo biti otvoreno šest poglavlja. Koliko je takav ishod neizvjestan
pokazuju rezultati posljednje konferencije, na kojoj se očekivalo da će
biti otvoreno od tri do pet, a otvoreno je samo jedno poglavlje. K
tome, među preostalim poglavljima je i pet najtežih: tržišno
natjecanje, javne nabave, poljoprivreda, pravosuđe i ribarstvo.
Dobra je vijest da je sedam poglavlja spremno za otvaranje, no za pet poglavlja Hrvatska tektreba
predati pregovaračka stajališta. I najmanje kašnjenje u provedbi plana
moglo bi drastično odgoditi završetak pregovora jer će se Unija baviti
i svojim unutarnjim stvarima: u lipnju iduće godine su izbori za
Europski parlament, pa će se eurozastupnici najmanje od travnja baviti
predizbornom kampanjom, a u listopadu 2009. završava mandat ove
Europske komisije te se bira i konstituira nova.
- To bi
značilo da će se, ako se pregovori ne okončaju do studenoga 2009.,
cijeli proces nužno razvući - upozorava šefica Nacionalnog vijeća za
praćenje pregovora s EUVesna Pusić.
Hrvatska sada čeka informaciju o tome je li Europska komisija
zadovoljna mjerilima za otvaranje poglavlja o pravosuđu, tržišnom
natjecanju i javnim nabavama, koja je Hrvatska poslala krajem lipnja.
To bi se trebalo znati do kraja rujna, prije prve međuvladine
konferencije u listopadu.
- Ta je informacija apsolutno
osjetljiva za nas. Bez toga da to bude na barem zadovoljavajućoj razini
s naše strane i bez stvarne političke volje od strane Komisije, a onda
zemalja Unije, nećemo moći napraviti što smo zacrtali - kaže Pusić.
Jedini način da Hrvatska obavi golemi posao koji je pred njom jest da
"razlučimo bitno od manje bitnog", smatra Pusić.
Moramo se koncentrirati na ono što je apslutno presudno i što ima
posljedice na gotovo sve aspekte funkcioniranja države, od problema kao
što je korupcija do investiranja, funkcioniranja gospodarstva,
funkcioniranja gotovo svih segmenata društva, a to je funkcioniranje
pravosuđa. Mi tu imamo ogromni problem. Koncept reforme u pravom smislu
nismo još vidjeli. Neke stvari, recimo promjene u zakonu kojim smo
smanjili broj sjedišta sudova, više bi trebale biti posljedica porasta
efikasnosti sudova nego početak reforme.
Očito je da
konceptualno u osmišljavanju pristupa toj reformi imamo problema -
rekla je Pusić. Ona smatra da bi Hrvatska trebala definirati jasnu
strategiju i postići dogovor sEuropskom komisijom i Predsjedništvom EU o tome koje se ključne stvari moraju odraditi.
-
Tu opet dobiva na važnosti koordinirana vanjskopolitička akcija s naše
strane. Početak pregovora i dobivanje statusa kandidata je u velikoj
mjeri bila vanjska politika. Od onda do sada to je bila u prvom redu
unutarnja politika - reforme, institucionalne promjene, poboljšanje
funkcioniranja države. Sada do okončanja pregovora, pa i do
ratifikacije, to je istovremeno i unutarnja politika i opet pojačana
vanjskopolitička aktivnost - kaže Pusić.
Uz otvaranje
poglavlja u pregovorima, Hrvatska je do kraja godine najavila da će
donijeti još 43 europska zakona. Dio tih zakona jest propisan mjerilima
za pregovore, no svi pokazuju Europskoj komisiji je li Hrvatska u
stanju napraviti ono što si je sama zacrtala. Ipak, kako se većina
europskih zakona u Saboru donosi po hitnom postupku, pa ih je od
početka godine već doneseno 78, novih 40-ak ne bi trebalo biti problem.
- No, pitanje je kvalitete tih zakona. Zato trebamo osnažiti
ured za zakonodavstvo pri Vladi koji bi trebao odraditi koordinaciju
unutar novih zakona jer sada pojedine odredbe različitih zakona nisu
usklađene - kaže Pusić.
Hrvatska će ove jeseni morati pokazati
da je sposobna povlačiti novac iz nedavno odmrznutih europskih fondova.
Vlada je dobila rujan, listopad i studeni da pokaže da sada to može
raditi kako treba. Iako to nije formalan dio pregovora, Komisija
korištenje EU fondova povezuje s administrativnim kapacitetima
Hrvatske, pa bi, bude li Hrvatska taj posao ponovno radila loše,
pregovori opet mogli biti usporeni.
- Ako mi ponovno budemo
ugovorili 50 posto projekata zadnji tjedan, to neće biti dobro - kaže
SDP-ov zastupnik Daniel Mondekar, koji upozorava i da je Komisija
morala odblokirati sredstva iz PHARE programa kako bi se vidjelo koliko
je Hrvatska spremna za Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA),Vesna Pusić kaže da bi Hrvatsku moglo usporiti i približavanje
Srbije EU. - Više-manje Srbiji je obećano da će dobiti status
kandidata za francuskog predsjedanja, dakle objektivno govoreći do
Božića. To će nužno okupirati jedan dio aparata i uopće političkog
razmišljanja i političkog posla pregovora, dogovora unutar Unije i u
tom smislu će malo skrenuti pozornost i koncentriranost i Komisije i
zemalja Unije s Hrvatske. I u tom pogledu je na nama i na našoj
umješnosti te po mogućnosti koordiniranoj aktivnosti svih koji su u
hrvatskoj politici to u stanju da zadržimo Hrvatsku u fokusu pažnje i
Komisije i zemalja Unije - rekla je Vesna Pusić.
izvor: jutarnji.hr